osnovna skola koraj

Iz akta Zajednickog ministarstva finansija u Becu, 1625/BiH - 1884. godine, je utvrdeno je da je Osnovna skola u Koraju otvorena 1882. godine i da je u skolskoj 1882/83. godini radila sa kapacitetom od 60 ucenika. Od navedenog broja bilo je: 14 ucenika islamske i 46 ucenika pravoslavne vjeroispovjesti.Nastavu je izvodio Arif ef.muhic. ukupni izdaci za skolsku 1882/83. godinu iznosili su 400 forinti (od toga 300 forinti na teret Zemaljske vlade za BiH, a 100 forinti na opstine). Skolu su pohadala djeca iz Koraja, Tetime, Puskovca i Bobetinog Brda. Prema izjavama poznavalaca prva skolska zgrada bila je lijepa i ukusno sagradena, na sprat. U prizemlju su bile nekolike prostorije. Tri prostorije zauzela je opstina: dvije za administrativno i upravno osoblje, a jednu za zatvor. U jednoj prostoriji u prizemlju nalazio se i mekteb. Na spratu se nalazi stan za ucitelja i jedna veca ucionica u kojoj su smjestena sva cetiri razreda. Iz akta Zajednickog ministarstva finansija broj 4791/BiH - 1883. godine utvrduje se da je Zemaljska vlada za BiH 4. septembra 1883. godine trazila da se za Osnovnu skolu u Koraju obezbjedi novac za jednog vjeroucitelja za muslimansku djecu. Isti zahtjev ponavlja se i u aktu Zajednickog ministarstva finansija broj 1407/BiH za 1884. godine (akt Zemaljske vlade za BiH broj: 4888/1 - 1884. godine). Skola je radila i u narednim godinama, sto se vidi iz akta Zajednickog ministarstva finansija broj 1238/BiH za 1885. godinu i broj 345/BiH za 1886. godinu iz kojih se utvrduje da su novcani podaci za te godine iznosili po 700 forinti. Iz statistitckih evidencija o skolstvu u BiH utvrduje se da je u Osnovnoj skoli u Koraju skolske godine 1886/87 bilo 79 daka: 31 musliman i 48 pravoslavnih. tada je podrucje Osnovne skole u Koraju imalo oko 2000 stanovnika. Pored mjesecne plate ucitelj je dobivao 10 m³ drva i stan besplatno. Skola je takode imala besplatan ogrev. Troskovi za skolsku 1886/87. godinu iznosili su 800 forinti. skola je raspolagala vrtom od 490 m². Prema podacima skolske 1891/92. godine skolu je pohadalo 44 ucenika (13 muslimana i 31 pravoslavni). od pravoslavne djece bila je i jedna djevojcica. Skolske 1892/93. godine skolu je pohadalo samo 37 daka: 10 muslimana, a 27 pravoslavne djece ( od ovih jedna djevojcica). Izdaci su iznosili 1026 forinti, od cega je vlada davala 950. Skolski vrt ima 7743 m². Godine 1893/94. skolu pohada 51 dak: 18 muslimana, 32 pravoslavna (od toga jedna djevojcica) i jedan katolik (prvi put). Skjolsko podrucje sada ima 2751 stanovnika. Nema podataka o skolskim izdacima. (Naevedeni podaci uzeti su iz Zemaljskog arhiva Sarajevo) Prema izjavama starijih ljudi za vrijeme Austro-Ugarske Monarhijer u Koraju su radili sledeci ucitelji: Arif ef. Muhic, Zijambeg Ajanovic, Mato Zambarevic i Topcic Hasim, efendija koji je bio i biljeznik u opstini. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, odmah po njenom osnivanju, stanje se nije mnogo izmjenilo. Zgrada je ostala ista, broj ucenika se nije mnogo povecao, jer je i dalje radio samo jedan ucitelj. Jedan od njih je bio poznati ucitelj Alija Catic. od 1935. do 1938. godine, radila su dva ucitelja, a od 1939. do 1941. godine radila su tri ucitelja. Dana 27. novembra 1941. godine, napadom na Koraj, izgorjela je skolska zgrada, i nastava se nije izvodila do 1945. godine. Ucitelji koji su radili za vrijeme stare Jugoslavije su bili: 1. Buljsumic Hakija, 2. Jahic Munir, 3. Azbagic Dzemal, 4. Dautovic Ibrahim, 5. Zahirovic Numan, 6. Slopanovic Mara, 7. Ton Jelena, 8. Lencika, 9. Jovanovic Ruzica, 10. Lombarovic Godine 1945. otvara se skola u zgradi Konjic Rize. Prvi ucitelj bio je Mesic Dzemal. U skoli je bilo oko 30 ucenika. U 1946. godini izgradena je skolska zgrada sa cetiri ucionice i ostale potrebne prostorije. Skola je imala 4 razreda u kojoj su ukljucena djeca iz Koraja i okolnih sela. Od ucitelja najduze se u Koraju zadrzala Zupcevic Munevera. Skola je ubrzo prerasla u sedmorazrednu skolu sa malom maturom i osmorazrednu. To je bila prva sedmoljetka, odnosno osmoljetka u BiH. Ubrzo je izgradena nova skolska zgrada sa vise ucionica, stanom za nastavnike i prostorijama za administraciju. S obzirom da je ta zgrada bila namjenjena za ucenike od V-VIII razreda, narod ju je nazvao "gimnazijom". Kasnije 1961-1963. godine izgradena je velika skolska zgrada na Osjenku koja je zadovoljavala sve ondasnje osnovnoskolske standarde. To je bila Centralna skola sa podrucnim odjeljenima u Puskovcu, Milinom Selu i Bobetinom Brdu. Konstantno je imala oko 25 odjeljenja sa preko 1000 ucenika i preko 35 zaposlenih. Prosvjetno-pedagoski zavod Tuzla je konstatovao da je spadala medu najuspjesnije skole na podrucju tuzlanskog PPZ, sto je utvrdeno na osnovu objektivnih mjerila (testiranjem). Skola je vazila i za jednu od najuredenijih skola, a nastavnicki i ucenicki kolektiv su najvredniji i najdisciplinovaniji kolektiv na podrucju PPZ. To je bilo sve do rata 1992. godine. Danas veliki broj inelektualaca, ljudi akademski obrazovanih, doktora nauka, doktora, radnika i drugih radi i zivi u BiH, u drugim zemljama Evrope pa i zemljama svijeta. Svi su oni zavrsili Osnovnu skolu u Koraju i sa ponosom se sjecaju svoje skole i skolovanja u svom mjestu. ************************************************************** Odlomak iz knjige "Koraj Tradicija Tragedija" ************************************************************** *****posted by Zike*****