biljeske o koraju: dajankusa

Mnoge generacije su gasile žeđ na ovom starom izvoru, zato Dajankuša zauzima posebno mjesto kod kalaćana. Sjetite se samo koliko smo puta se napili njene vode idući u školu i vraćajajući se iz nje

korajsko sirce u americi

Danas sam otisao do Bosanske prodavnice ovdje u Seattle, USA da kupim nekih domacih proizvoda.A naj vise da vidim da kupim domaceg sirceta jer je sirce dobro protiv gripe.Pa sam se bas prijatno iznenadio i obradovao(toliko da sam morao ovo objaviti)moja velika radost bila je sto sam nasao domace sirce, a jos veca moja radost je bila sto to sirce nije bilo obicno , nego je to bilo "Korajsko Sirce" proizvod "BEHAR KORAJ".Toliko mi je srce u tom momentu naraslo da ni sam nemogu opisat tu radost.Mozda nekim i nije ovo toliko posebno ali za mene je velika stvar da ovdje u Americi mogu kupit bosanske proizvode a pogotovo iz naseg KORAJA.Koristim priliku da Cestitam svima Beharovcima (BEHAR KORAJ) na velikom Uspjehu i zelim vam sve najbolje u buducem radu i mnogo uspjeha samo Naprjed Korajci. (U narodnoj medicini Domace Jabukovo sirce se koristi za regulaciju visokog krvnog pritiska,visoke tjelesne temperature, upale grla,smanjuje tjelesnu tezinu (daje osjecaj sitosti organizmu),kao i lijek za bubrege,besiku,prostatu i mokrecne kanale.)

japanska delegacija u "Beharu"

Osman salihovic priznanje najbolje korajske jagode

podrska kluba koraj

Početkom mjeseca jula 2004 godine, Sportsko udruženje «BOSNA» iz Borasa- Švedske, na adresu nogometnog kluba «Koraj» iz Koraja poslalo je pismo podrške. U pismu stoji: Našim zemljacima, omladini, fudbalerima, sportskim radnicima i svim prijateljima koji vole fudbal i na određen način pomažu da FK «KORAJ» opstane i nastavi svoju sedamdesetogodišnju tradiciju i ljubav prema fudbalu u svom okruženju, šaljemo ovo pismo podrške na moralnom planu, od našeg SK «Bosna» Boras iz Švedske. Na osnovu informacija koje smo dobili od rukovodstva kluba iz Koraja, a koje su u vezi sa vašom borbom za obnovu i izgradnju fudbalskog terena u Koraju i sportskog duha i života, a sve u cilju sveobuhvatnog fizičkog odgoja mladih i opstanka na tim prostorima, ovim putem šaljemo Vam naš skroman dar kao doprinos za početak zejdničke saradnje i druženja. Poklon koji Vam šeljemo sastoji se od: 15 kompleta opreme za igrače Nadamo se da će ovaj dar biti naša trajna veza između dva sportska kolektiva u Bosni i Švedskoj. U nadi da će te prevazići Vaše ekonomske poteškoće, želimo da sa uspjehom nastavite na omasovljenju svog članstva i podizanju mladih fudbalskih talenata u Koraju, za koje će se smatramo čuti i šire od granica Bosne i Hercegovine. U potpisu, Uprava kluba sa svim svojim članovima i fudbalskom ekipom, na čelu sa Ramić Mujom i Čavalić Asimom. Ovim putem rukovodstvo fudbalskog kluba «KORAJ» zahvaljuje se sportskom društvu Bosna iz Švedske, na iskrenoj podršci u radu, te na skromnom daru, i nadamo se da će ovaj čin biti dobar primjer za sve ostale koji su u mogućnosti, a koji žele da pomognu klubu iz Koraja. ORGANIZATORI: HAMZA SELIMBASIC NEDIM ISLAMOVIC

da se nezaboravi

"Korajske uspomene".Koraj je imao cetiri covjeka sa velikom memorijom,skoro kao danasnji kompjuter.Kod ovih ljudi u glavi je bilo pohranjeno i sto su culi,procitali ne samo u Koraju nego u svijetu sta se desilo i koje godine.To su bili Delagic Ibro ,brat mu Delagic Mehan,Agic Huso i Selimbasic Adjul.~~~~~ Evo samo po jedna izreka za svakog od njih. *Jedne prilike Delagic Ibro kaze:"Ne stidim se sto sam potomak Bogumila,niti dede Djure.Sad sam musliman ,ne postoji novac kojim bi me mogao kupiti da budem nesto drugo.Tek 1992 godine o bosanskim Bogumilima se pocelo pisati i javno pricati.Od tada se saznalo zasto stari put nosi ime Djuricina rupa .Bas kuda je Ibro svakodnevno odlazio u svoje njive.A put je vjerovatno dobio ime po djedu Djuri koji se spominje u starom turskom spisu kao Bogumil.~~~~~ Izreka Delagic Mehana *Svratio Mehan kod komsije majstora.Ispitali se .Majstor ponudi Mehanu stolicu da sjede.Zapocnu pricu,al majstor slusa Mehana uz rad.Najedanput Mehan kaze:"Vidis komsija plemenito je raditi.Doce vrijeme kada bi ti rado cuo neku pricu koju neznas,ali neces imati priliku nikako da saznas."Komsija majstor ga zapita:" kako Mehanaga?"A on odgovori :"ovako moj komsija,da li ti razmisljas ,mozda je ovo poslednji nas susret na ovom dunjaluku."~~~~~ Izreka Agic Huse *Husin obicaj je bio gdje god se nasao ,upozoravao je na lijepo ponasanje.Bio je dobar poznavalac propisa i zabrana u svim pravcima kroz zivot ljudskog bica.Mladi su ga slusali sa zadovoljstvom.Starost je nezaustavno dolazila,,ali Huso se nije odricao da upozori na ono sto je nedolicno.Ponekad je naisao na osorne mladice.Husu nikad nista nije moglo uznemiriti i naljutiti.Kad bi naisao na netoleranciju samo bi se nasmijao ,a potom reko:" Zna Huso da nas ima najmanje sedam fela ,svaka se ponasa po svom nacinu.Ko je u pravu vrijeme ce pokazati."~~~~~ Izreka Selimbasic Adjula *Adjul je imao jaku memoriju pamcenja.Voljan uvijek ispricati stare dogadjaje, o srodstvu korajskog stanovnistva.Dosta tacno je ocijeniti kolicinu uroda po dulumu,u kilogramima ,bilo kojeg usjeva.Bavio se i proracunom prirasta po stablu sumskog drveta u toku godine.Proracunavao je koliko je masa drveta narasla u toku godine.Svaka godina nije ista ,zavisno od terena ,zemljista,padavina u toku ljeta,te prirodnih osobina stabla ,bukve ,hrasta ,bagrema i drugih stabala.Adjul je na taj nacin svoju sumu koristio za svoje potrebe,da ne smanji sumsku vrijednost niti povrsinu. ~~~~~Sva cetiri ova nasa korajca bavili su se zemljoradnjom.Porodice dosta solidnog ekonomskog stanja.Od skole ,svi su imali samo po cetiri razreda osnovne skole.Iza ove cetvorice uglednih domacina ostale su brojne uspomene,sjecanja u dusama stanovnika Koraja.********************************************************* ~~~~~SECER AHMO Covjek ,snage kakvog je tesko kao stvarnost prihvatiti,ali je istina.Secer Ahmo slatki Ahmo je postojao i to u Kalatu.Prezime nedostaje,ali je ime ostavilo svoj dokumenat .Narod ga je nazivao Secer Ahmo.Skroman,svojim radom izdrzavao je porodicu.Jednog dana okopavao je kukuruz sa nekoliko komsija u jednoj njivi.Do njih u drugoj njivi ,komsije pravoslavci isto kopali.Za odmor sjednu zajedno,duhanska,ponesto se poprica,posali. Jedan mladic pravoslavac,snazan,svaki put bi izazivao ,"imali ko da se pohrve".Niko nije htio ,a mozda ni smio.Mladic se usmjeri na Secer Ahmu,a on ga nekoliko puta odbijao:"jami ,cojce mani se izazivanja."Dosla na njivu uzina.Posle uzine duzi odmor.Mladic se opet natovario na Ahmu,samo da se pohrvu.Pristade Ahmo ,ali pod uslovom:"Ako meni nesto bude neces odgovarati,ako tebi nesto bude necu odgovarati.""pristajes li evo svjedoka i tebi i meni."Mladic je pristao.Stao Ahmo ispred mladica i rece mu:"Fataj prvi kako hoces".Kad je mladic stegao rukama,Ahmo ga pita tri puta:"jesil stegao".Mladic odgovara:"jesam".Ahmo ce ti onda njemu:"E ,stanio da ja tebe sad ufatim".Steze Ahmo mladica svojim rukama.Posle samo nekoliko sekundi ,Ahmo zapita prisutne kopace."Gdje da ga spustim". Covjek je u rukama izdahnuo,a da se nije uspio ni pomaci. ********************************************************* ~~~~~Evo jos jedne price o Secer Ahmi Da bi ostavio dokaz svoje snage,a i jedan hajr iza sebe,Secer Ahmo je iz Cifluka na ledjima donio kamen oko pola kubika do Kalata.Noc se spustala.Spustio Ahmo kamen pored puta prema Dolovima.Pod kamen ostavi svoj noz.Odatle ode kuci.Namjera mu je bila ,kamen odnijeti do dzamije u donjoj mahali da sluzi kao mejtas kamen.Te noci Ahmu je zatekla smrt.Kamen je ostao na tom mjestu sve do 1946.godine.Tada ga radnici Zemljoradnickezadruge iz Koraja hlupaju i razastiru na put.Noz je nadjen pod kamenom.Kalat i cifluk je na razdaljini oko 2 km. Eto takav je bio Secer Ahmo iz Kalata,doseljenik odakle nije poznato. ~~~~~ Da se ne zaboravi: (Ovo su neke od prica koje je napisao BEGIC ISMET u periodu od 1993-2000 godine)~~~~~OVE PREDIVNE ZAPISE RAHMETLI ISMETA BEGICA NAM JE POSLALA NJEGOVA KCERKA SUMKA~~~~~ HVALA SUMKA!

kalat

Proteklih dana u Kalatu je očišćena divlja deponija smeća, koja se nalazila u Dolovima u blizini ¨Švapske vode¨. Deponija je očišćena zahvaljujući naporima Udruženja BEHAR, inače BEHAR je očistio sve divlje deponije (one koje su se nalazile na državnom zemljištu) u Koraju. Takođe, očišćen je put preko potoka kojim se ide u Donju mahalu. U toku je akcija koju sporvodi MZ Koraj a odnosi se na redovan i kontinuiran odvoz smeća (uz podršku JKP EKO COM iz Lopara). Nadamo se da će kalaćani, odsad voditi više računa o životnom okolišu.....

kako je koraj dobio ime

Kada je sultan Sulejman Fatih Han II, prije vise od pola milenija(1463.g) hodio Bosnom, zaustavio se ispod Majevice, na domaku Brckog, negovu paznju privukla je ljepota ovog kraja, izrekao je "ovo je kao raj(ko raj)".Ljudi koji su culi te dvije rijeci odlucise da ih spoje u jednu i tako KORAJ dobi svoje ime kojim ga i danas njegovi zitelji nazivaju. ISTORIJSKI IZVORI O NASTANKU KORAJA Koraj, kako mu I sam naziv kaze divno I pitomo mjesto koje ocarava svojim preordain ljepotama I polozajem lezi na prelomu ravne Posavine i kanji ogranaka Majevice prema sjeveru, sjeveroistocno od Tuzle, na putnom pravcu Tuzla - Celic - Koraj - Ugljevik - Bijeljina na nadmorskoj visini od 234 m/n, udaljeno od Tuzle 42, a od Brckog 25 km I Bijeljine 35 km. Naselje Koraj je nastanjeno od praistorije do dana danasnjeg. Na lokalitetu Varos istrazeno je praistorijsko naselje vincanske neolitske grupe koje je bilo nastanjeno kroz citav srednji I mladi neolit. Ostaci grada, samostana,groblja I drugih objekata nalaze se na raznim mjestima u Koraju. Dolaskom Turaka u ove krajeve krajem 15-og vijeka, zatekli su utvrdenja koja su, u stvari, predstavljala granicu prema Ugarskoj i Panonskoj niziji koja se prostirala i preko Save u Bosansku Posavinu. Zbog toga je ovu granicu nascence odredivano niz utvrdenih grad ova juzno od Save, izmedu rijeka Bosne i Drine, rasporedenih posljednjim bronchia Majevice prema sjeveru, odnosno padinama koje prolaze u plodnu posavsku ravnicu. Uocljive su dvije paralelne linije takvih utvrdenja, i to: a) sjevernija: Dodorgrad, Gradacac i Koraj, b)juznija: Dodorgrad, Sokograd, Srebrenik i Teocak. Korajski grad se spominje u srednjovjekovnim i kasnijim istorijskim izvorima, a jos i danas su vidljivi njegovi ostatci. Vec je poznato da je u doba bosanske drzave u XV vijeku postojala Zupa Koraj koja se prostirala od Majevice sve do save i Drine. U njoj je bilo dosta vecih i manjih naselja, medu kojima Brcko i Bijeljina, utvrdenih gradova, franjevackih samostana. Sam Koraj je bio veci centar, imao je i utvrdeni grad,svoju crkvu, odnosno franjevacki samostan koji se zvao "Coventus S.Mariae in campo", sto ce reci samiostan Svete Marije. Ostatci grada,samostana, groblja i drugih objekata nalaze se na raznim mjestima u Koraju: na Crkvistu i na Zidini, u Igristu i Varosi, na Mramorju, Vukovcu, Stanasniku. O tome su u vise navrata pisali mnogi nasi istoricari medu kojimja ucitelj Alija Catic, ciji tekst iz 1901. godine "Biljeske o Koraju i Tutnjevcu" objavljujemo u ovoj knjizi, zatim dr Adem Handzic, profesori Alojz Benac, Marko Vego i drugi. Neka nalzista u Koraju po ocjeni istoricara,potvrduju da Koraj ide u red najznacajnih neolitskih naselja u sjevernoj Boosni. "Zanacaj Koraja iz predturskog doba, istice dr A. Handzic u svojoj studiji "Postanak i razvitak Bijeljine u XVI vijeku",potvrduju donekle i prvi turski popisi ovog podrucja. Iz njih se vidi da je korajski godisnji sajam bio sve do 1580. godine dolazilo i stanovnistvo Bijeljinske nahije gdje je takvog sajma nije bilo'. Po svim nalazima i procjenama istoricara, Koraj je u staro vrijeme bijo znacajniji centar od Brckog i Bijeljine. Dolaskom Turaka u ove krajeve oko 1520. godine Korajska zupa se pretvara u Nahiju Koraj koja se prostire zapadno od Bijeljine i Bjeljinske nahije, niz obronke Majevice do Save.Korajskoj nahiji pripadalo je naselje i tvrdava Brcko i jos 14 sela i jedna naseljena mezra(prema popisu 1533.godine ),i to: Korenita, Skakava, Pcelic (Celic), Rakic, Labska ili Dedakovo, Brezik, Ljutica, Hrgovi, Hmeljin, Zaton, te mezre Ostojno sa ukupno 264 kuce i 38 mudzereda. Uskoro je nastalo jos nekoliko naselja -Bilajici, Magnojevici, Cadavica, Suho Polje i druga. Korajska nahija je u pocetku sve do osme decenije XVI stoljeca, pripadala Zvornickom kadiluku, a od 1572.godine zajedno sa Nahijom Teocak pripadala Kadiluku Bijeljina, koja se pod nazivom Cetvrtkoviste (po svojim sajmovima cetvrtkom) krajem XVI i u XVII vijeku brze razvija. Iz Koraja Turci prenose sajam u Bjeljinu, osnivaju tamo kadiluk i tako Cetvrtkoviste postaje kasaba. Nekoliko spahija imalo je 1711.godine u Koraju svoje timare: Bilovic 22.700, Ahmed 15.900, Ibrahim 7.000, Mustafa 7.070 i Mahmud 6.000 akci. Samo naselje Koraj postaje sve vise centar trgovine i zanatstva i adminisistrativno sjediste tog podrucja. Iz turskih popisa se takiode vidi da je Korajski sajam bio znacajan za okolne nahije gdje je dolazilo stanovnistvo bjeljenske i drugih susjednih nahija kod kojih takvog sajma nije bilo. U sve tri velike mahale dominirale su tri dzamije (sa mektebima), od kojih je najstarija bila dzamija u Donjoj (Sejfic) mahali, za koju je kako to narodna prica kazuje (a koju je "priopcio" i ucitelj Alija Catic 1901.godine u "Glasniku Zemaljskog muzeja BiH"),temelje udari licno sultan Fatih Mehmed Han II pri osvajanju ovih nasih krajeva pocetkom XVI vijeka. Ova Atik-dzamija imala je kasnije je kasnije i svoju medresu u kojoj su se skolovali vjerski sluzbenici za cjeli ovaj kraj. Za njeno trajno izdrzavanje sultan je odredio cjeli dohodak tadasnjeg sela Tobut i Vucjak u Zvornickoj i Bjeljinskoj nahiji. Prema kazivanju narodnog muderisa i najuglednijeg mjestanina s kraja proslog i pocetkom ovog stoljeca MulaOsmana Zenunovica (a Zenunovici su od pamtivjeka do skorih dana bili jedini imami ove dzamije), o ustolicenju i izdrzavanju Atik-dzamije u Sejfic-mahali, postojala je posebna povelja (berat) sultan Fatiha, po cijoj je odredbi neki Dajanili Mustafa upravljao dzamijskim dohotkom. On je uz tu dzamiju podigao i svoj dvorac (ciji temelji i danas postoje), a nedaleko od dzamije i svoga dvorca izgradi jednu veliku cesmu sa tri cijevi, koju narod , po njegovom imenu i zahvalnosti, prozva "Dajankusa". I danas se tako zove, i to je najjaca i najljepsa ziva voda u Koraju. Odlomak iz knjige "Koraj Tradicija Tragedija" Tuzla 1996. godin Autori knjige : Alija Hamzic, Jorgovan Begic. (posted by Zike)